Tuberkuloza je zarazna bolest, kronicnog tijeka, uzrokovana najcešce, sa bakterijom Mycobacterium tuberculosis.

Tuberkuloza je pratila covjecanstvo u citavoj njegovoj povijesti. Vjerojatno je prilagodba uzrocnika tuberkuloze na ljudsku vrstu nastala nakon pripitomljavanja životinja i infekcije životinjskim mikobakterijama. Materijalni dokazi bolesti nadeni su u kostima egipatskih mumija. Epidemijsko širenje tuberkuloze u Europi zapocinje u 17. stoljecu. U 18. stoljecu trecina smrti otpada na tuberkulozu, a u 19. stoljecu kod cetvrtine umrlih uzrok je tuberkuloza. U Hrvatskoj je velika epidemija tuberkuloze pocela na pocetku 19. stoljeca, oko sto godina kasnije nego u zapadnoj Europi. Vrhunac je epidemije bio na prijelasku 19. u 20. stoljece.

Bakterija u prvom redu zahvaca pluca, iako prakticki može zahvatiti bilo koji organ: limfne cvorove, kožu, mozak, kosti i zglobove, probavni, mokracni i spolni sustav. Plucna TBC i TBC grkljana je zarazna, što znaci da se može širiti na druge ljude.

Tuberkuloza je kapljicna infekcija te se širi od bolesnika na zdrave ljude zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Pojam infekcija oznacava pozitivan tuberkulinski kožni test, a bez znakova bolesti. Primarna infekcija nastaje neposredno nakon zaraze bakterijom. Vecina primarno inficiranih se u potpunosti spontano izlijeci, tuberkuli kalcificiraju, a infekcija prelazi u latentnu. Takva latentna infekcija može trajati doživotno, a da osoba nikad ne razvije manifestnu bolest. Ukoliko je, medutim, obrana organizma slaba (zbog dobi, kod HIV infekcije, pothranjenosti i sl.), bacili mogu izbiti iz tuberkula u alveolama pluca i dovesti do aktivne (razvijene) bolesti, a to znaci da su nazocni klinicki, radiološki i laboratorijski znakovi. Hoce li od primarne infekcije nastati aktivna bolest ovisi o: velicini infektivne doze (koliko se Tbc bakterija udahne), vremenu izloženosti i obrambenim snagama osobe koja je zaražena.

U plucnoj tuberkulozi znakovi bolesti su dugotrajni, traju više od 3 tjedna. Uglavnom su prisutni:

• kašalj
• bolovi u prsištu
• iskašljavanje sukrvice.

Ostali znakovi TBC bolesti:

• opca slabost
• ubrzano umaranje
• gubitak tjelesne težine i apetita
• tresavica
• vrucica
• nocno znojenje.

Svi ovi simptomi mogu nastati i uslijed neke druge bolesti, ali je potrebno ispitati iskašljaj, ako je bilo koji od simptoma prisutan. Znakovi izvanplucne tuberkuloze ovise o sijelu bolesti. Danas se TBC može uspješno lijeciti, te je važno na vrijeme postaviti dijagnozu.

Radna dijagnoza TBC postavlja se na temelju:

• epidemiološke anamneze (unutarobiteljski kontakt s "pozitivnim" TBC bolesnikom)
• klinickog pregleda
• dijagnostickih pretraga i to:
  • Rtg nalaza pluca i prsnog koša
  • tuberkulinske aktivnosti (kožni test PPD)
  • nalaza mikobakterija Tbc u biološkim materijalima (iskašljaj, želucani ispirak, bronhalni sekret, mokraca).

rtg nalaz tbc

Kljucno mjesto u dijagnostici TBC ima bakteriološko dokazivanje Mycobacterim tuberculosis iz uzoraka.

Koji se uzorci šalju u laboratorij?

• iskašljaj (sputum), za dokazivanje plucne tuberkuloze
• materijal dobiven bronhoskopijom
• pleuralni izljev
• urin, za dokazivanja tuberkuloze mokracnog sustava
• tkivni uzorci
• likvor
• ejakulat i menstrualni sekret
• krv.

Nalaz pretrage mikroskopskog preparata iskašljaja može biti gotov za dva radna dana, od dana uzorkovanja. Nalaz uzgoja mikobakterija, kultura, kod negativnog rezultata može biti gotov za 8 tjedana od dana uzorkovanja, a kod pozitivnog rezultata može biti gotov za 12 tjedana, od dana uzorkovanja (dodatno se radi test osjetljivosti na antituberkulotike).

Mycobact. tbc mikroskopski	Mycobact. tbc kultura

Kako se TBC lijeci?

Svaki oboljeli od tuberkuloze treba provesti kompletan terapijski režim, u trjanju od najmanje 6 mjeseci, kombinacijom 4 antituberkulotika prva dva mjeseca i to pod neposrednim nadzorom, metodom DOTS, a ostala cetiri mjeseca do kraja terapije s 2 osnovna antituberkulotika.

Svaki novootkriveni bolesnik mora biti prijavljen nadležnoj epidemiološkoj službi, a lijecnik primarne zdravstvene zaštite zajedno sa specijalistom za plucne bolesti mora napraviti plan lijecenja i program pracenja oboljelog, a s epidemiologom program pracenja njegovih kontakata.

U našim uvjetima svaki oboljeli mora zapoceti lijecenje, prema DOTS programu (podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu, kombiniranu, nadziranu terapiju), i to na bolnickom izolacijskom odjelu sve dok u iskašljaju izlucuje uzrocnike tuberkuloze, a nakon otpusta iz bolnice mora redovito uzimati lijekove, strogo poštivati zakazane termine pregleda i pridržavati se lijecnickih uputa. O važnosti potpunog izljecenja govori nam i podatak da jedan nelijeceni „pozitivan“ tuberkulozni bolesnik, u godinu dana zarazi 10 do 15 novih osoba. Isto tako zbog neadekvatnog lijecenja uzrocnici tuberkuloze postaju rezistentni (otporni) na terapiju. Osim oboljelog, potrebno je ispitati cijelu obitelj (kontakti prvog reda), kao i širu okolinu: prijatelje, kolege, rodbinu (kontakti drugog reda), kako bi se na vrijeme zapocelo sa lijecenjem eventualno oboljelih. Inficirana djeca i osobe pod povecanim rizikom od oboljevanja primaju šestomjesecnu kemoprofilaksu jednim antituberkulotikom, kao prevenciju od aktivacije tuberkuloze.

Lijecenje od zaraznih bolesti, pa tako i od tuberkuloze, obavezno je i besplatno za sve osobe koje žive u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osiguranika.

Svake godine, 24. ožujka, obilježava se Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Na žalost, to još uvijek nije dan na koji bi trebalo nešto slaviti, vec je prigoda da se podsjetimo koliko je tuberkuloza još uvijek jedan od prioritetnih globalnih javno - zdravstvenih problema. Danas znamo da je 1/3 svjetske populacije zaražena sa uzrocnikom tuberkuloze. Oko 8 milijuna ljudi godišnje u svijetu oboli, a 3 milijuna umre od tuberkuloze, od toga 300 tisuca djece. Tuberkuloza je najcešci uzrok smrti u svijetu, medu mladim osobama (od 15 do 49 godina). Najviša incidencija je u Istocnoj Aziji i Africi gdje iznosi više od 300 novooboljelih na 100 000 stanovnika godišnje.

U Hrvatskoj od sredine 50-ih godina dvadesetog stoljeca pa do pocetka Domovinskog rata imamo stalni pad broja novooboljelih od tuberkuloze, da bismo za vrijeme Domovinskog rata imali razdoblje stagnacije. Od 1999. godine ponovno registriramo znatniji pad novooboljelih. U 2009. godini, u Hrvatskoj je registrirano 823 novooboljelih od tuberkuloze, što je incidencija za Republiku Hrvatsku 18/100 000 stanovnika (preliminarni podaci). To predstavlja srednje visoku vrijednost u odnosu na Europu. U Istocnoj Europi incidencija iznosi 140/100 000 , gdje imamo i rastuci problem oboljevanja od tuberkuloze uzrokovane rezistentnim uzrocnicima, dok u Zapadno-europskim zemljama incidencija tzberkuloze iznosi 10/100 000.

Tuberkuloza je cešca u sjevernim djelovima Hrvatske. U Šibensko-kninskoj županiji incidencija je uvijek niža od prosjecne za Republiku Hrvatsku i u 2009. godini je iznosila 12/100 000 ili 14 novooboljelih osoba u toj godini. (Stopa oboljevanja od tuberkuloze izražava se brojem novooboljelih na 100 tisuca stanovnika.) Na podrucju bivše opcine Šibenik je najniža stopa i iznosi 5/100 000, na podrucju bivše opcine Drniš je 14/100 000, a na podrucju bivše opcine Knin je najviša i iznosi 37/100 000. Od tuberkuloze cešce oboljevaju muškarci, nego žene, cešce oboljevaju osobe starijih dobnih skupina, što je karakteristicno, ne samo za pojavnost bolesti u našoj županiji, vec i za Republiku Hrvatsku, kao i uostalom za razvijenije zemlje svijeta.

Tuberkuloza se kod nas javlja sporadicno, a manja grupiranja se ponekad javljaju u obiteljima. Ono što nam daje optimizam je cinjenica da je tuberkuloza izljeciva bolest. Uzrocnici tuberkuloze postaju rezistentni na terapiju zbog neadekvatnog lijecenja. Za razliku od dramaticnog porasta rezistentne tuberkuloze u istocnoeuropskim zemljama (do 14%), u Hrvatskoj se rezistencija krece oko 3,4%, što pokazuje kako je lijecenje u našoj zemlji na visokoj razini.

Ciljevi globalne strategije su:

• otkriti najmanje 70% oboljelih od TBC u svijetu (do sada samo 37%)
• izlijeciti najmanje 85% oboljelih u svijetu
• svake godine povecati 1 milijun ljudi koji ce biti obuhvaceni DOTS-om.

DOTS podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu, kombiniranu, nadziranu terapiju, u trajanju 2 mjeseca inicijalnog lijecenja u bolnickim uvjetima te još 4 mjeseca kod kuce.

U Hrvatskoj imamo i nacionalni cilj, postici pad incidencije na prihvatljivih 10/100 000 stanovnika godišnje.

Prevencija tuberkuloze:

• opca (osiguranje socijalnog i ekonomskog blagostanja)
• specificna (obaveza cijepljenja BCG cjepivom za novorodencad i nereaktore u 7. razredu osnovne škole)

Suzbijanje bolesti:

1. rano otkrivanje oboljelih
2. lijecenje oboljelih prema svim kautelama
3. prijava oboljelih i recidiva epidemiološkoj službi
4. epidemiološki izvid i otkrivanje izloženih
5. zdravstveni nadzor izloženih (cijepljenje zdravih izloženih osoba, kemoprofilaksa inficiranih)

Nadzor nad ishodom lijecenja tuberkuloze, koji je u Hrvatskoj uveden prije sedam godina i ciji su nositelji epidemološke službe u suradnji sa lijecnicima koji lijece tuberkulozu, pokazala je da su bolesnici u više od 70% slucajeva uspješno završili lijecenje tuberkuloze.

U suradnji sa mikrobiolozima i pulmolozima, epidemiolozi su intenzivirali edukaciju svih zdravstvenih djelatnika koji provode lijecenje tuberkuloze i onih koji provode protuepidemijske mjere. Edukacija iz podrucja suzbijanja i sprjecavanja tuberkuloze, dio je projekta „Poboljšanja pracenja tuberkuloze u Hrvatskoj“ Ministarstva zdravstva.

Autor:
Ankica Parat Baljkas,dr.med.,
specijalist epidemiolog,
županijski koordinator za nadzod nad tuberkulozom