EPIDEMIOLOGIJA
    MIKROBIOLOGIJA
    EKOLOGIJA
    ŠKOLSKA MEDICINA
    JAVNO ZDRAVSTVO
o službi
medicinska statistika
djelatnici
aktualne teme
MENTALNO ZDRAVLJE, PREVENCIJA I VANBOLNIČKO LIJEČENJE OVISNOSTI

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
POCETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
TUBERKULOZA
POCINJE SEZONA KOMARACA
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUCIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
Što treba znati o raku grlica maternice
   
 
Aktualne teme
IMATE MIŠEVE!? Autor: Željko Huljev
Objavljeno: 2.7.2010  
 

IMATE MIŠEVE!?
Ili kako ih staviti po nadzor

Mišoliki glodavci, a kod nas su najpoznatiji kucni miš, sivi i crni štakor, odvajkada su poznati kao štetocine i prenositelji zaraznih bolesti. Izazivaju gadenje, uništavaju usjeve i hranu, stalnim glodanjem uništavaju elektricne, vodovodne i ostale instalacije. Stalni su pratitelj covjeka; u njegovom okolišu nalaze obilje hrane i skloništa. Prilagodeni su najrazlicitoj hrani. Kao sklonište im služe teško dostupna mjesta, poput kanalizacije, tavana, sitnih rupa teško dostupna cišcenju i pregledu. Covjeku posebno prilaze za nastupa hladnijih mjeseci, kad sklonište mogu potražiti i u Vašem domu i njegovoj okolici. U slijedecem tekstu procitajte savjete koji Vam mogu pomoci da svoj dom zaštite od najezde nezvanih gostiju.

Sprijecite njihovo naseljavanje!

Najbolji nacin za to je da im uklonite izvor hrane, vode i predmete koji im služe kao sklonište.

Zabrtvite prostore kroz koje se glodavac može provuci. Kucni miš se može provuci kroz otvore velicine kovanice od pedeset lipa, a štakor kroz otvor velicine kovanice od dvije kune!

Pregledajte okoliš Vaše nastambe za takve rupe i procjepe.

Posebno pogledajte okolinu unutar Vašeg doma:

  • hladnjaka, kuhinjskih ormara i pecnica
  • smocnice
  • oko kamina i vrata
  • oko cijevi za vodu za sudoper, te perilice posuda i odjece, te oko cijevi centralnog grijanja
  • oko ventilacijskih otvora
  • oko potkrovlja
  • oko podruma, kotlovnice ili praonice
  • oko spojeva poda i zidova

Van doma potražite rupe i procjepe u okolini:

  • oko strehe
  • oko prozora
  • oko vrata
  • oko temelja
  • oko odvodno dovodnih cijevi za vodu, struju, plin i slicno
  • ispod vrata

Manje rupe je najbolje zacepiti celicnom vunom i dodatno zaliti katranom. Vece rupe je dobro zatvoriti s komadima metala ili grupe tkanine odgovarajuce velicine, ili pak s betonom.

Glodavci ce ulaziti dok god ne zatvorite navedene otvore.

Na slican nacin zatvorite otvore na ostalim vanjskim objektima, kao što su npr. garaže.

Postavite im zamke!

Mišolovke možete nabaviti u poljoprivrednoj apoteci. Postoji razlika izmedu onih namijenjenih hvatanju kucnih miševa i onih namijenjenih hvatanju štakora. Svakako prije postavljanja procitajte upute, ili zamolite prodavaca da Vam demonstrira pravilnu uporabu.

Kao mamac može poslužiti komadic slanine, malo maslaca od kikirija a postoje i gotovi mamci. Zamke se postavljaju okomito prema zidu, u obliku slova T, tako da je nadjeveni dio bliže zidu. Kako su glodavci prirodno sumljicavi, proteci ce i nekoliko dana dok im s ene pocmu približavati.

Zamke koje hvataju žive glodavce kao npr. one s ljepilom se ne preporucuju, iz razloga što tako uhvacena životinja urinira a na taj nacin klice zaraznih bolesti dospijevaju u okoliš, što povecava mogucnost zaražavanja.

Redovno cistite svoj dom!

Uklonite im hranu i materijal za gniježdenje!

Hranu cuvajte u

  • spremnicima cvrste grade s dobro prijanjajucim poklopcima slicne grade
  • temeljito odstranite prolivenu ili prosutu hranu, ako i korišteno posude, što skorije nakon uporabe
  • održavajte cistima i vanjska mjesta na kojima pripravljate hranu, kao npr. roštilje, komine i slicno
  • ne ostavljajte ostatke hrane i vode za kucne ljubimce preko noci u dvorištu
  • isto vrijedi i za hranu za ptice
  • smece odlažite u posude cvrste grade s dobro prijanjajucim poklopcima slicne grade
  • gnojišta i kompostišta držite što dalje od nastambi, bar 30 metara
  • stocnu hranu takoder cuvajte na slican nacin, a ostatke hrane preko noci spremite

Smece redovito praznite, a posudu perite.

Potencijalna legla u dvorištu pronadite i uništite. Hrpe sijena, drvne grade i slicnog materijala držite najmanje 30 cm odignute od zemlje i najmanje 30 metara od nastambe. Riješite se starih automobilskih guma koja su pogodno mjesto za skrivanje glodavcima. Zelenilo u bližem okolišu nastambe održavajte kratkim i redovito podšišavajte. Puzajuže grmlje takoder pogoduje štetnim glovacima; bolje je ono koje je odignuto bar 30 cm od tla.

Bolesti koje prenose

Diljem Svijeta postoji preko 35 zaraznih bolesti u prijenos cijih su ukljuceni glodavci. Klice zaraznih bolesti koje izlucuju glodavci se mogu širiti:

  • slinom putem ugriza,
  • preko hrane i vode koja je zagadena mišjim izlucevinama,
  • kupanjem u vodi koja na isti nacin zagadena,
  • ili udisanjem zraka zagadenog s prašinom u kojem se nalaze mišje izlucevine
  • preko mišjih parazita buha, krpelja, ušiju koji zarazu s miša mogu prenijeti na covjeka

Najpoznatije bolesti koje se prenose izravno s glodavca na covjeka su: leptospiroza, hemoragicna groznica s bubrežnim sindromom, limfocitni koriomeningitis, sodoku groznica, salmoneloze, tularemija, kuga te još nekoliko bolesti koje se ne pojavljuju u našim krajevima. Posredstvom pak njihovih parazita se prenose babezioza, leišmenijaza, lajmska bolest, murini tifus, rikecijske boginje, povratna groznica, humana erlihioza i još nekoliko bolesti kojh nema u nas.

Cišcenje nakon glodavaca

Cišcenje se poduzima zbog uništavanja klica koje su glodavci izlucili u Vašu okolinu. Prije samog cišcenja važno je na pola sata provjetriti prostoriju da se izmjeni potencijalno zagaden zrak.

Najprije treba pocistiti mišju mokracu, izmet i materijal za gniježdenje. Vrlo je važno da ne uskomešate zrak metenjem ili usisavanjem.

  • koristite gumene rukavice i rasprskivac
  • mokracu i stolicu poprskajte s 10% otopinom (9 dijelova vode) izbjeljivaca (može se kupiti u trgovini), koji sadrži hipoklorit, spoj koji ce uništiti klice zaraznih bolesti u mišjim izlucevinama
  • ostavite namoceno 5 minuta
  • pokupite izlucevine s papirnatim ubrusima te ih bacite u kantu za smece
  • s istom otopinom možete dezinficirati i predmete koje smatrate da su onecišceni
  • zatim možete izvršiti cišcenje šireg podrucja
  • skinite rukavice, ruke dobro isperite sa sapunom, a ako Vam nije dostupan možete se koristiti i razblaženim alkoholom
  • slican postupak je s uginulim miševima i njihovim gnijezdima; dobro ih namocite pripravljenom otopinom izbjeljivaca , pustite neka djeluje najmanje 5 minuta, zatim sve pokupite koristeci se gumenim rukavicama te odložite u plasticnu vrecicu koju ce te dobro zatvoriti, staviti u još jednu vrecicu te nakon toga odbaciti u kantu za smece koja se redovito prazni
  • u slucaju masovnog zagadenja, cišcenje treba prepustiti ovlaštenim DDD službama koje ce koristiti bolju osobnu zaštitu: gumene cizme, radnu odjecu, zaštitne naocale, masku i sl.

Slike glodavaca


Kucni miš (mus musculus)


Norveški ili sivi štakor (Rattus norvegicus)


Tavanski ili crni štakor (Rattus rattus)

 

 

Autor:
Željko Huljev, dr. med.,
spec. epidemiologije

 
 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax