Svjetski dan zdravlja 2008:
Zaštitimo zdravlje od klimatskih promjena

Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, ove godine je posvecen globalnom zatopljenju, najvažnijoj klimatskoj promjeni i njenom utjecaju na naše zdravlje.

Znastvenici su složni da su klima neupitno mijenja: planet Zemlja se ubrzano zagrijava. Svjetska zdravstvena organizacija smatra upravo zdravlje najpogodenijim klimatskim promjenama i stavlja ga u centar pozornosti svjetske javnosti na ovaj dan.

Cilj obilježavanja je potaknuti svjetsku zajednicu na povecanu suradnju i nadzor nad zaraznim bolestima, povecan nadzor nad smanjenim zalihama pitke vode te na zajednicko djelovanje u izvanrednim dogadajima.

Ovakva klimatska promjena povecava rizik pojava neuobicajenih vremenskih nepogoda te od promjene u dinamici pojavljivanja zaraznih bolesti. Upravo najpogibeljnije zarazne bolesti su najosjetljivije na klimatske promjene te su vjerojatne neke promjene u dinamici njihova pojavljivanja.

Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje je vec uocljiv:

• sve više ljudi je izloženo pretjeranoj vrucini,
• dolazi do promjena u pojavnosti vektorskih bolesti-zaraznih bolesti koje za prijenos koriste razlicitim životinjanama, najcešce insektima koji se hrane krvlju,
• dolazi do poremecaja u obrascu pojavljivanja prirodnih katastrofa: oluja, poplava, klizanja tla, požara

U svjetskim razmjerima najosjetljivije skupine su djeca i stariji, pogotovo ako im nije dostupna medicinska pomoc, te siromašni i prometno izolirani. Najjace su pogodeni nerazvijeni dijelovi tropskog i suptropskog pojasa , i inace pogodeni nedostatkom hrane i pitke vode, te zaraznim bolestima koje su iskorijenjene u razvijenim zemljama. Tamo su osobito ugroženi višemilijunski gradovi i obalna podrucja.

Neocekivane epidemije se mogu pojaviti i u zemljama koje spapadaju u razvijene a nalaze se u tom pojasu : primjerice aktuelna velika epidemija denge groznice u Brazilu ili pojava žute groznice u Urugvaju.

Naši krajevi porastom prosjecnih godišnjih temperatura postaju pogodni za prijenosnike zaraznih bolesti kojima odgovaraju povišene temperature kao što je to npr. nedavno udomaceni azijski tigrasti komarac . Ipak, kako kod nas nema rezervoara (organizma u kojem se uzrocnik trajno zadržava i razmnožava) za bolesti tropa i suptropa, za sada kod nas nema takvih bolesti. Ovakve temeperature produžuju aktivnost krpelja, kod nas najvažnijeg prijenosnika. Porast oboljenja koji oni prijenose se za sada ipak ne bilježi.

Osim utjecaja na zarazne bolesti ekstremne vremenske pojave snažno utjecu na gospodarstvo, prije svega u vidu suša i pratecih požara , nešto rjede i poplava što sve snažno djeluje na poljoprivrednu proizvodnju. Podizanje razine morske površine uslijed topljenja leda na polovima utjece na ušca rijeka i poljoprivredne površine uz njih, te na naselja uz obale. Najpogodenije je ušce rijeke Neretve.

Kako se klimatske promjene danas teško mogu posve zaustaviti, neizbježan je i buduci utjecaj na ljudsko zdravlje. Ipak, postoje razradeni planovi da se barem ublaže predstojece promjene. Jedna od njih je i bolja kontrola prenosioca zaraznih bolesti. Smanjenju izlucivanja staklenickih plinova možemo pridonijeti povecanim korištenjem javnog prijevoza, racionalnim korišenjem zemljišta, zaliha vode i izvora energije. Sve navedeno pridonosi kvaliteti zraka i smanjenju bolesti dišnog sustava. Zamjena pak osobnog vozila biciklom pridonosi smanjenju pretilosti i bolesti koje su povezane s njom, posebice kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da svaki pojedinac a ne samo države može pridonijeti poboljšanju ili makar ocuvanju postojecih uvjeta za život. To se može postici podizanjem svijesti o štetnosti globalnih promjena.

Najvažnije poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja su:

• zdravlje je najpogodenije klimatskim promjenama koje su vec uzele maha. Ako se trenutni trend ne zaustavi covjecanstvo ce se suociti s povecanjem broja ozljeda, bolesti i smrti povezanih s prirodnim katastrofama, toplinskim udarima, višim stopama oboljevanja od trovanja vodom i hranom, vektorskim bolestima, bolestima povezanim sa zagadenjem zraka.
• klimatske promjene ce najjace pogoditi najsiromašnije koji ni sada nemaju dovoljno ispravne hrane i vode, lijekova te koji nisu dovoljno procijepljeni protiv zaraznih bolesti
• smatra se da se jedino interdisciplinarno partnerstvo može nositi s ovom globalnom prijetnjom. Osim vlada u borbu se moraju ukljuciti i nevladine organizacije, gospodarstvo, industrija, razne skupine profesionalaca, strucnjaci razlicitih profila te lokalna zajednica. Lokalno planiranje urbanog razvoja, javnog prijevoza, opskrbe energentima, hranom i vodom može i te kako utjecati na globalnoj razini. Suradnja na ovim podrucjima je potrebna radi primjene naprednih inovativnih rješenja koji bi mogli stabilizirati stanje i unaprijediti zdravlje
• djelovanje treba poceti odmah a trebaju djelovati svi: od pojedinaca do vlada i svjetskih organizacija

Autor:
Željko Huljev, dr. med.,
spec. epidemiologije